Definiranje terapije
Kako se terapija razvijala, formulirano je mnogo različitih vrsta učinkovite terapije. Početak terapije mentalnog zdravlja bio je, naravno, Freudova psihoanaliza koja ima za cilj doći do temeljnih tema svijesti kako bi se dobio uvid. Ideja je bila da svaka osoba ima nepoznate teme stvorene iz djetinjstva koje utječu na njihovu sposobnost da se bave svijetom. Te su teme dodane različitim snažnim nagonima kod ljudi kao što su želja za vezivanjem i želja za zadovoljstvom koja može poći po zlu. Iako još uvijek postoje profesionalci koji prakticiraju čisto psihoanalitičku terapiju koja zahtijeva nekoliko sjednica tjedno i mogu potrajati godinama za uvidan iskorak, većina stručnjaka će umjesto nje koristiti aspekte ove terapije i uključiti je u druge vrste govorne terapije.

Sve je popularniji oblik terapije bihevioralna terapija što djeluje pod idejom da naša ponašanja utječu na naše mišljenje i raspoloženje te da identificiranjem i promjenom disfunkcionalnih ponašanja možemo promijeniti svoje mentalno zdravlje. Čista bihevioralna terapija se često koristi s djecom kroz roditeljsku i obiteljsku pomoć i poseban edukacijski rad s mentalno ugroženom djecom i odraslima.

Varijacije u bihevioralnoj terapiji uključuju kognitivnu bihevioralnu terapiju koja je razvijena u 1960-im i 1970-ima i dijalektičku bihevioralnu terapiju koja je razvijena 1990-ih. Kognitivna bihevioralna terapija (ili CBT) djeluje na ideji da ne samo da naše ponašanje utječe na naše mentalno zdravlje, već i naše misli djeluju u tandemu s tim, pa djeluje na prepoznavanje i promjenu obje disfunkcionalne misli (poput negativnog samorazgovora koji mnogi od nas rade) svakodnevno o sebi "Tako si glup", "Tako si debel i lijen" itd.) i disfunkcionalnim emocijama. Otkriveno je da CBT djeluje u mnogim situacijama od depresije do anksioznosti i fobija. U stvari, CBT se čak proširio i stvorio je još jedan off-pucao pod nazivom Trauma Focused CBT koji pomaže pojedincima koji su prošli kroz traumu.

Dijalektička bihevioralna terapija odnosno DBT je razvijen na konceptu da ljudima ne može samo biti rečeno da se mijenjaju svo vrijeme dok su u CBT-u. DBT ima cilj uravnoteženiji pristup i raditi na promjenama, istodobno provjeravajući iskustva i podučavajući ih specifičnim vještinama za rješavanje stresa i međuljudskih problema. DBT je u početku razvijen za pojedince s pograničnim poremećajem osobnosti i koji su obično bili samouništavački i samoubilački, ali se učinkovito primjenjuje u širokom spektru problema i populacije.

Motivacijski razgovor je noviji oblik terapije koji je koristan osobama koje rade na oporavku od zlouporabe tvari ili koji nisu sigurni žele li stvarno terapiju. Djeluje na ideju da se promjena događa u fazama i da nisu svi spremni na promjene na isti način, a zadatak terapeuta je pomoći pojedincima da postanu motiviraniji za promjenu.

Ostale specijaliziranije terapije uključuju EMDR, narativnu terapiju, psihodramsku terapiju i art terapiju. Desenzibilizacija i prerada očnih pokreta ili EMDR je prilično noviji oblik terapije koji djeluje na pomoć pojedincima u procesuiranju traumatičnih iskustava kroz „desenzibilizaciju“ sjećanja ili ne tako osjetljiv kada ih se sjeća. Narativna terapija djeluje na ideji da svi pišemo svoje vlastite priče ili slušamo druge koji ih pišu umjesto nas i da promjenom priče možemo drugačije gledati kako bismo promijenili svoj život. psihodrame djeluje na sličan način i promovira upotrebu zapravo dramatično glumačkih djela naših igara kroz igre uloga. Art terapija je upotreba umjetnosti za izražavanje unutarnjih misli i emocija i često se koristi s djecom iako je učinkovita i kod odraslih.

Iako svaka od ovih terapija zahtijeva posebnu obuku, većina terapeuta je barem svjesna tehnika svakog od njih i primjenjivat će ih eklektično prema potrebi u zavisnosti od razine udobnosti primjene. Može biti korisno razgovarati sa svojim terapeutom o tome što on ili ona koristi kao teorija u određivanju je li ovaj oblik terapije prikladan za vas.

Upute Video: Anksioznost ne treba da bude tabu | Žarko Petrović | TEDxNoviSad (Svibanj 2024).