Kuponi međunarodnog odgovora i Ponzijeve sheme

• Svibanj 16, 2024

Sredinom prosinca 2008. godine mediji su u više navrata upotrijebili pojam „Procesija sheme“ za opisivanje investicijskog skandala Bernarda L Madoffa. Malo je ljudi uopće svjesno kakva je bila izvorna Ponzijeva shema. Izvorna shema dobila je ime po Charlesu Ponziju, talijanskom imigrantu. Godine 1919. i 1920. tisuće ljudi uložile su novac u Ponzijevu kompaniju kako bi kupili i prodali međunarodne kupone za odgovore. Tijekom jednog satnog razdoblja Ponzi je od investitora prihvatio milion USD.

Ponzijeva investicijska shema uključivala je kupnju međunarodnih kupona za odgovore u zemljama u kojima su valute devalvirane kao rezultat Prvog svjetskog rata. Čelnici ovih zemalja bili su toliko zauzeti za obnovu svojih zemalja nakon rata da se nisu mislili fokusirati o ponovnom vrednovanju vrijednosti onoga što su u biti bile marke penija.

Nekako je Ponzi postao svjestan te razlike u vrijednosti između međunarodnih kupona za odgovore. Spoznao je da bi bilo moguće iskoristiti ovu situaciju na papiru kako bi zaradio nešto novca. Zbog činjenice da vrijednosti za ove marke ili kupone nisu bile prilagođene, otkrio je da je moguće kupiti međunarodni kupon za odgovor u jednoj zemlji za jedan denar, a potom moći otkupiti ga u drugoj zemlji u kojoj će marka biti vrijedan pet puta više.

Ponzi je brzo shvatio da je nemoguće iskoristiti ovu situaciju na ljestvici koju je stvarno želio postići. Glavni razlog zbog kojeg njegova shema ne bi funkcionirala bio je taj što jednostavno nije bilo dovoljno IRC-a koji bi mogli zaraditi onu vrstu novca koju je sanjao da dobije iz svog programa. Osim toga, trošak prenosa markica iz jedne u drugu državu lako bi pojeo bilo koji stvarni profit koji bi mogao donijeti od te sheme. Ali te činjenice nisu zaustavile Charlesa Ponzija.

Otvorio je trgovinu i obećao svima koji su uložili u njegovu tvrtku da će dobiti novac od 40 posto u 90 dana. Isplatio je neke od prvih investitora u svoju tvrtku, čime su dokazali da je njegova „strateška“ strategija ulaganja zapravo radila. Ostatak novca koji je dobio od svojih investitora nikada nije ni u što uloženo. Jednostavno je otišao u Ponzijev džep i omogućio mu je da postane milijunaš za kratko vrijeme.

Jednostavno je isplatio neke od prvih ulagača novim novcem od kasnijih ulagača. Drugim riječima, opljačkao je Petera da plati Pavlu jer su neki ljudi nazvali postupak ove vrste investicijskog programa. Na kraju su se neki počeli pitati kako je Ponzi uspio ostvariti tako velike profite od svoje investicione strategije. Vlada i neke novine istaknule su činjenicu da nema dovoljno međunarodnih kupona za odgovor koji bi financirali Ponzijev investicijski plan u razmjeri za koju on djeluje.

Naravno, to nije spriječilo puno ljudi da ulažu u Ponzijevu kompaniju. Ponzijeva shema mogla bi raditi sve dok je mogao i dalje privoditi nove investitore kako bi isplatio starije investitore koji su odlučili izvaditi njihov novac iz investicijskog plana. Na kraju mu je propala investicijska shema. Ponziju je suđeno, osuđeno i u zatvoru. Nakon puštanja na slobodu, deportiran je u Italiju 1934. Kasnije se preselio u Brazil i tamo umro, bez novca 1949.

Upute Video: Suez Crisis Part 1 of 2 (Svibanj 2024).