Mađarske marke sovjetske republike

• Svibanj 6, 2024

Najuspješniji od svih ranih pokušaja izvozne revolucije ruskih boljševika rezultirao je uspostavom Mađarske sovjetske republike, koja je trajala tek od 21. ožujka do 6. kolovoza 1919. Mađarska komunistička partija osnovana je 1918. u Moskvi pod vodstvom Bela Kun.

Komunisti su oduzeli vlast u Mađarskoj nakon što su ih socijaldemokrati glupo pozvali da formiraju koalicijsku vladu. Kun i njegovi komunisti iz manjine protjerali su većinski socijaldemokrate iz vlade. Mađarski komunisti bili su krivi za sva uobičajena zvjerstva i nakon četiri mjeseca protjerani su od strane invazijskih Rumunja.

Kun je pobjegao u Rusiju gdje je postao fanatični staljinist. Predvidljivo, Staljin ga je očistio 1937. godine i pogubio u gulagu negdje između 1938. i 1939. godine. Pored prepisanih definicija, komunistička vlada izdala je jedan upečatljiv set komemoracija

Pečat s 20 punila prikazivao je bradate vizije Karla Marxa, čiji su spisi o ekonomiji i filozofiji činili teorijsku osnovu komunizma. Marx je razvio bradu kako bi sakrio karbule kojima je njegovo lice bilo pa je dlaka na licu postala modni zahtjev lijevih revolucionara godinama.

Na markama od 45 f prikazan je Sandor Petofi. U slučaju da se pitate, Petofi nije ni bio komunista. Bio je mađarski narodni heroj koji je propao u revoluciji 1848. godine, a komunisti su ga posthumno kooptirali na daljnje djelovanje.

Pečat od 60 f obilježava Ignaca Martinovića, mađarskog Jacobina koji je pokušao svrgnuti cara 1794. Pečat od 75 f prikazuje Dozsu, vojnika i tisućljeća Kršćana, koji je 1514. vodio seljački ustanak protiv mađarskog plemstva.

Marke Mađarske sovjetske republike tiskane su na papiru vodoravno označenim dvostrukim zarezanim križem. Marke su postojale i s vodenim žigom koji je okomito radio. Nisu redovito izdavani.

Ove marke predstavljaju neobičan dio prvog svjetskog rata. Bilo je to vrijeme u kojem su sovjetski boljševici izvozili svoju revoluciju diljem Europe i šire. Čak je i sama Njemačka doživljavala mnogo previranja od boljševičkih revolucionarnih pokreta. Čak je i Bavarska doživjela komunistički prevrat nakratko, sve dok razne njemačke paravojne jedinice nisu svrgnule komunistu u burnim uličnim borbama.

Boljševički revolucionarni pokreti možda su potaknuli razvoj različitih fašističkih pokreta poput Željezne garde u Rumunjskoj i Benita Mussolinija u Italiji kao reakcije na njih. Čovjek može razmišljati samo o tim idejama.

Upute Video: Освобождение: Битва за Берлин (военная драма, реж. Юрий Озеров, 1971 г.) (Svibanj 2024).