Njemački izumi Svaki dan se koriste ili ih uživaju

• Svibanj 4, 2024

SPAGHETTIEIS

Iznenađujuće popularan, svjetlosni izum, špageti, osnovna je stavka njemačkog ljeta. Sladoled od vanilije, provučen kroz mlinčić ili proizvođač tjestenine da bi izgledao poput špageta, zatim umočen u crveni kompot od jagoda ili malina.

Umjesto parmezana, na vrhu se posipaju bijele čokolade ili kokosove pahuljice kako bi se jelo dovršilo.

Dario Fontenella, talijanski proizvođač sladoleda koji ga je izumio u Mannheimu 1969. godine, nikada nije patentirao svoje stvaranje, pa danas u njemu uživaju svugdje.


PUNO Njemački izumitelji i znanstvenici pomogli su u izgradnji ugleda zemlje kao izuma i tehnologije, iako nisu svi patenti ove zemlje patentirani pa su razvijeni dalje drugdje. Ne samo luksuzni automobili ili elegantni kuhinjski uređaji, već svakodnevni predmeti koji se nalaze u domovima širom svijeta. Njihova je ideja "njemačka" kuhinja, laboratorij ili dnevni boravak.


FILTER ZA KAFU


Melitta Bentz bila je dresdenska domaćica koja je obožavala kavu, ali željela je uživati ​​u šalici, a da je ne treba piti zajedno s plivajućim temeljcem kave. Barem dok zabavlja svoje prijatelje na popodnevnim 'kavama i kolačima'.

Imala je ideju, ali ne i "Kako", tako da je pokušala riješiti problem.

Školska djeca su 1908. upotrebljavala olovku i tintu, a ona je počela eksperimentirati sa blotting papirom iz radnih knjiga svog sina Willyja, koristeći komade kao umetke u praznoj limenci s rupama na dnu.

Vruća voda dodavana je uz kavu koja je ležala na papiru, a čista tekućina od kave ulila se u vrč koji je kafu ostavljao iza sebe i to je bio početak prvog filtra za kavu.

Trebalo je malo više razvoja, ali 20. lipnja 1908. Melitta Bentz dobila je patent br. 347895 za njen izum. Visoki mjedeni lonac veličine 13 centimetara ((pet inča) za držanje "filtracijskog papira"), a u prosincu te godine formirano je njezino obiteljsko poduzeće "M. Bentz", pri čemu je pet članova obitelji izrađivalo filtre u jednoj maloj sobi Dresden stan, a zatim ih ručnim kolicima dostavljaju po gradu.

Izvorno je papir korišten od dobavljača, ali je filtrirani papir razvijen i proizveden prema njihovim vlastitim specifikacijama 1912. godine, a do 1929. godine posao, sada Bentz & Sohn, proširio se, ali bez ikakvih kapaciteta u Dresdenu, preselio se u staru tvornicu čokolade u Minden, Sjeverna Rajna Vestfalija. Tamo ostaje i danas.

Sjedište globalnog obiteljskog koncerna, s njegovim počecima u kuhinji s Melittom Bentz, majkom, suprugom i njemačkim izumiteljem, koja je revolucionarno pripremila kavu i učinila da je pijenje još boljim iskustvom za sve nas.

PASTA ZA ZUBE

Ottmar Heinsius von Mayenburg razvio je pastu za zube kakvu poznajemo danas u malom laboratoriju, na tavanu iznad svoje dresdenske ljekarne.

Iako to nije prvotna misao, budući da su stari Egipćani koristili mješavinu bundeve i octa za čišćenje zuba, a Kinezi su izumili četkicu za zube 1498. godine, inicijativa da se pokuša proizvesti 'Zahncreme' koja neće samo očistiti i štite zube, ali imaju i ugodan okus bio je Ottomar von Mayenburg, a koristio je sastojke iz njegove ljekarne Loewen-Apotheke.

Nakon mnogih eksperimenata s kombinacijama praha za zube, esencijalnih ulja i sredstava za ispiranje usta, 1907. godine stvorio je 'Chlorodent', pastu s okusom peperminta napravljenu od mješavine praška bundeve, sapuna, kalcijevog karbonata, glicerina i kalijevog klorata.

Smjesom je napunio fleksibilne metalne cijevi i izumio 'Zahnpasta', pastu za zube, koja je brzo postala popularna širom svijeta i dala zubnoj higijeni mjesto u našem svakodnevnom životu.

ASPIRIN

Bio je prvi učinkovit lijek protiv bolova koji ima malo nuspojava, a razvili su ga u kolovozu 1897. znanstvenici koji rade za Bayer, njemačku farmaceutsku kompaniju sa sjedištem u Sjevernoj Rajni Vestfaliji. To je još uvijek jedan od najčešćih lijekova koji se koristi u svijetu za liječenje blage do umjerene boli, smanjenje vrućine ili upale, kao i preventiva protiv angine, moždanog udara i srčanog udara.

Naziv Aspirin, koji je registriran 1899. godine, sastavljen je od 'A' za 'acetil' i 'spirin', nazvan po biljci koja se zove Meadowsweet koja zajedničko s kore i lišćem vrbe sadrži salicin. Nešto što se u narodnoj medicini koristilo za ublažavanje bolova iz doba Hipokrata, ako ne i prije.

Poznat kao "Bijelo čudo" Aspirin je razvio mladi kemičar Felix Hoffmann koji je radio s Arthurom Eichengruenom, stručnjakom za sintezu kemijskih spojeva. Stvorili su acetilsalicilnu kiselinu koja je ugušila bol, ali imala je minimalne nuspojave. Za razliku od oblika spoja koji je 1853. proizveo Charles Gerhardt, francuski kemičar, ali pokazao se da je neupotrebljiv u medicinske svrhe.

Više se ne proizvodi samo Bayer, i unatoč svim alternativnim lijekovima koji su sada na tržištu, 50.000 tona acetilsalicikličke kiseline, Aspirin, i dalje se proizvodi godišnje.

TELEFON

"Das Pferd frisst keinen Gurkensalat", Konj ne jede krastavčku salatu, bile su prve riječi izgovorene 26. listopada 1861. putem "das Telephon", ime koje je uređaju dao njegov izumitelj, 27-godišnji naučnik iz Hessea u Njemačkoj Johann Philipp Reis. I tek su se jedva razumjeli na kraju prijema.

Reis je bio godinama ispred svog vremena i 'Telefon' koji je izumio u maloj radionici iza svog doma i izgrađen od svega, od kućišta kobasica i platine do vošta za brtvljenje, tada nije bio željen, ali imao je vjeru u svoj izum i Da je imao podršku, mogao bi je usavršiti.

Bilo je vrlo drukčije 15 godina kasnije za rođenog Škota Aleksandra Grahama Bell-a, koji je prilikom posjete ocu u Škotskoj vidio jedan od Reisovih telefona. Bell je već znao za Reisovo djelo, kao što je Telefon bio prikazan i objavljen u cijeloj Europi.

Philipp Reis nikada nije podnio zahtjev za patent i dao je sve pojedinosti o konstrukciji i radu njegova izuma svima koji su ih tražili, dajući svoj izum svijetu prije nego što je umro u dobi od samo 40 godina 1874. godine.

Bell je koristio tehnike bliske Reisovom elektromagnetskom sustavu, kao i ideje doseljenika u SAD iz Toskane, Antonija Meuccija, čiju je laboratoriju dijelio, da bi 1876. stvorio vlastiti telefon i zauvijek promijenio načine komunikacije.


Samo nekoliko široko korištenih otkrića i izuma u posljednja dva stoljeća, ali nisu sve dokaze dali njemački znanstvenici u laboratorijima 'state of the art'. Njemačke kuhinje, potkrovlja i radionice također su igrale svoju ulogu.





Ilustracije: Melitta foto ljubaznošću Bundesministerium für Arbeit und Soziales - In die Zukunft Gedacht. Oglas za glavnog dobavljača Zattcretha Ottmara Heinsiusa von Mayenburga, u austrijskom Illustrierte Zeitungu, 2. prosinca 1908. i poštansku marku DDR-a Johanna Filipa Reisa, oboje iz ljubaznosti de.Wikipedia

Upute Video: фильм 40 из истории великих научных открытий Лео Хендрик Бакеланд бакелит (Svibanj 2024).