Osvješćenost potrošača o bankarskim rizicima
Raspon bankarskih neuspjeha tijekom prošle godine i stalna volatilnost na financijskim tržištima pogoršana kreditnim i stambenim nevoljama mnogi se pitaju o sigurnosti svog novca. Iako je nemoguće predvidjeti hoće li određena banka propasti za potrošače ili ne, nemiri u financijskom sektoru ilustriraju potrebu da postanu proaktivniji i bolje informirani u pitanjima financija i upravljanja novcem.

Banke mogu biti izložene širokom rasponu rizika koji uključuju, ali nisu ograničeni na:

Kreditni rizik: Loše definirano, banke snose kreditni rizik kada korisnici kredita ne mogu vratiti svoje kredite. Prekomjerni „otplate kredita“ mogu ozbiljno negativno utjecati na financijsko zdravlje banke.

Kamatni rizik: Fluktuacije kamatnih stopa mogu utjecati na imovinu i obveze banke. Banke slijede uobičajeno staro utvrđeno pravilo: kupujte jeftino, draga prodajte. Za banke to znači jeftino posuđivanje i pozajmljivanje. Razlika između zaduživanja i kamatne stope naziva se maržom. Veličina marže jedan je od faktora koji određuje profitabilnost banke. Kad se kamatna stopa promijeni, banke moraju u skladu s tim prilagoditi politiku zaduživanja i pozajmljivanja. Glavni je cilj osigurati da je pozajmljivanje profitabilna aktivnost.

Rizik poluge: Banke imaju dva glavna izvora financiranja, tj. Kapital (prihod od dionica koje su kupili dioničari) i dug (posuđena sredstva). Ta posuđena sredstva predstavljaju polugu firme. Vlasnički kapital (uplaćene dionice) čini kapital. Omjer vlasničkog kapitala podijeljen s ukupnom imovinom pokazuje stupanj rizika koji banka nosi. Taj se omjer naziva koeficijent utjecaja i pokazuje u kojoj se mjeri banka financira glavnicom u usporedbi s dugom. Što je veća upotreba duga za financiranje banke (ili bilo kojeg poslovanja općenito), veći je rizik zbog potraživanja vjerovnika.

Trgovački rizik: Trgovanje, uglavnom, uključuje dvije aktivnosti, kupnju i prodaju proizvoda. Proizvodi koje banke kupuju i prodaju nazivaju se vrijednosnim papirima ili financijskim instrumentima (npr. Obveznicama ili „derivatima“). Budući da cijene ovih vrijednosnih papira variraju, na dobit banaka utječu promjene kupovne i prodajne cijene tih vrijednosnih papira. Stoga ove trgovačke aktivnosti uključuju izvjesne (ili pogrešno informirane!) Nagađanja.

Zaključno, bankarstvo je rizično poslovanje i uprava financijskih institucija snosi veliku odgovornost za osiguranje njihove profitabilnosti. Jasno je da bankarski neuspjesi mogu imati značajne, dalekosežne posljedice ne samo za gospodarstvo i financijska tržišta, već i za stanovništvo u cjelini. Financijska su tržišta poput životne linije gospodarstva i vrše dubok utjecaj na ključne aspekte kao što su nivo zaposlenosti, prihoda i potrošnje.


Samo u informativne svrhe.

Upute Video: 97% Owned - Economic Truth documentary - How is Money Created (Travanj 2024).