Vrijeme i bolest
Većina ljudi svjesna je da na učestalost alergija, artritisne boli, gripe i prehlade utječu vremenski uvjeti. Ali vrijeme može utjecati i na pojavu drugih bolesti, od kojih su neke opasne po život. Te se bolesti mogu podijeliti u tri glavne kategorije: insekti / glodavci, vodeni i kronični.

Mnoge bolesti prenose insekti, uključujući malariju, žutu groznicu, virus zapadnog Nila, kugu, groznicu u rijeci Rift Valley i lajmsku bolest. Programi za kontrolu insekata iskorijenili su neke od ovih bolesti iz određenih dijelova svijeta - na primjer, program suzbijanja komaraca u Panami bio je ključan za izgradnju Panamskog kanala - ali pokazalo se da ih je nemoguće u potpunosti ukloniti. Čak je i kuga još uvijek endemska u četiri države SAD-a. Te se bolesti često javljaju sporadično i na njih utječu vremenski obrasci.

U istočnoj Africi groznica Rift Valley postaje problem kad jake kiše uzrokuju zaražene virusima jaja komaraca položena u brane, udubljenja u zemlji koja su obično suha kako bi se izbacila i zarazila ljude u tom području. Slično tome, u močvarnim močvarama Marylanda, jaja komaraca koja nose virus Keystone se izlijevaju kad se pojave poplave, stvarajući potencijalne epidemije. Uragani su uobičajeni vremenski čimbenici zbog obilnih kiša koje ih prate, a često su potrebni i programi za kontrolu komaraca. Olujne fronte, pogotovo one koje postanu nepomične, također će pasti obilne kiše.

Temperatura također može utjecati na razvoj bolesti koje prenose insekti i glodavci. Studija u Portugalu otkrila je da se učestalost bolesti poput lešmanijoze (pješčice), lajmske bolesti (krpelji) i mediteranske pjegave groznice (krpelji) povećavala kako se temperature penju. Pulmonalni sindrom Hantavirusa (HPS) povećava se tijekom dugih sezona toplog vremena u zapadnim Sjedinjenim Državama, jer je virus vezan za populaciju jelenih miša. Virus limfocitnog koriomeningitisa, kojeg prenose kućni miš i drugi glodavci, može se povećati tijekom hladnijih temperatura ako se glodavci usele u stambena područja kako bi izbjegli hladnoću.

Bolesti koje prenose vode obično pod utjecajem ekstremnih oborina. Poplave s olujnih fronta, uragana, tajfuna i tsunamija mogu prouzrokovati preplavljivanje kanalizacijskih sustava, stvarajući epidemije bolesti poput gastroenteritisa (uzrokovanog e. Colijem i drugim uzročnicima), kolere, dizenterije, hepatitisa A i tifusa. Mnogi komunalni kanalizacijski sustavi u SAD-u dizajnirani su da se prelijevaju u lokalna jezera ili potoke, ali mogu se javiti i prodiranje u podzemne vode, ulice i parkove. Zemlje u razvoju koje imaju malo sanitarne vode posebno su sklone tim bolestima, a poplave samo još više pogoršavaju problem.

Suša može povećati i rizik od bolesti koje prenose vode jer je koncentracija mikroorganizama koji uzrokuju bolest veća s obzirom na raspoloživu vodu. Suša 2007. na jugoistoku SAD-a uzrokovala je da se vodostaj i površinski rezervoari u mnogim područjima spuste ispod kritične razine, a stanovnici su upućeni da započnu kipuću vodu.

Konačno, vremenski događaji mogu utjecati na rasprostranjenost i ozbiljnost kroničnih bolesti poput alergija, astme, kardiovaskularnih bolesti i artritisa. Izuzetno vruće vrijeme povezano je s povećanim rizikom od smrti od srčanog udara ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Smrti od kardiovaskularne bolesti (KVB) općenito se javljaju češće u hladnijim danima. Visoki tlak može uzrokovati da zagađenje zraka ostane u blizini tla, što izaziva alergije, astmu, KVB i KOPB. Mnogi ljudi izvještavaju o pojačanoj artritisnoj boli tijekom promjena tlaka zraka, posebno onih povezanih s površinskim prednjim dijelom.

Posljednjih godina globalno satelitsko praćenje pokazalo se korisnim za praćenje vremenskih pojava, posebno u zemljama u razvoju gdje je praćenje tla rijetko, te naknadno predviđanje mogućih izbijanja bolesti. Korištenje satelitskih i drugih vremenskih i klimatskih informacija ima veliki potencijal u području javnog zdravlja.

Upute Video: Alzheimerova bolest: Novi lijek budi nadu (Travanj 2024).