Što je humanizam?

• Svibanj 16, 2024

"Čini mi se da je Bog prikladan izum ljudskog uma." - Isaac Asimov, Kolumbo otprema 20. srpnja '91

Isaac Asimov bio je ikona zlatnog doba znanstvene fantastike. Plodan pisac, najpoznatiji je po romanima Ja, robot - u kojem je predstavio svoje seminarsko predavanje „Tri zakona robotike“ - i Trilogija zaklade, Međutim, napisao je i brojne druge romane i kratke priče, kao i neznatne knjige o zadivljujućoj raznolikosti tema. Autor je više od petsto knjiga. Glasan bibliofil - naučio se čitati u dobi od pet godina - bio je i profesor na fakultetu, član i nacionalni vođa organizacije MENSA ... i ateist koji se samo-izbjegavao.

"Nikada u životu, niti jedan trenutak, nisam bio kušan prema bilo kojoj religiji", napisao je u svom memoaru Ja, Asimov (1). "Činjenica je da ne osjećam nikakvu duhovnu prazninu. Imam svoju životnu filozofiju koja ne uključuje nijedan aspekt natprirodnog. " Nastavio je raspravljati o filozofskom pokretu koji je ispunio njegovu želju da istraži etiku i moral s ljudima istomišljenika, izbjegavajući pritom vjerovanje i autoritarizam religije utemeljene na vjeri. Postao je humanist. U stvari, on je dugi niz godina bio predsjednik Američkog humanitarnog udruženja (AHA). Potpisao je 1973 Humanistički manifest II i bio je AHA-ov „Humanist godine“ 1984. Ostale poznate osobe povezane s humanizmom su antropolog Richard Leakey, odgajatelj John Dewey, matematičar Bertrand Russell, fizičar Andrei Sakharov, feministkinja Gloria Steinem, liječnik Jonas Salk i pisci Thomas Mann i Kurt Vonnegut.

Što je humanizam? Prema web stranici AHA, to je "progresivna filozofija života koja bez natprirodnosti potvrđuje našu sposobnost i odgovornost da vodimo etičke živote osobnog ispunjenja koji teže boljem čovječanstvu." (2) Povijesni korijeni humanizma protežu se jonskim grčkim filozofima ili "slobodnim misliocima", poput Thalesa od Mileta, začetnika maksime, "Spoznaj sebe!", Perikla i Demokrita. Tijekom renesansnog humanističkog razmišljanja pronašli su svoj izraz u spisima Erazma, Thomasa Morea i Francoisa Rabelaisa. Ali prva izričito humanistička organizacija bila je Humanistička vjerska udruga osnovana 1853. u Londonu. Ostali su slijedili.

Važno je s tim u vezi razumjeti da humanizam nije monolitni pokret; postojalo je (i jesu) brojne različite skupine koje spadaju pod rubriku humanizma. Neki se, poput engleskog originala iz 1853. godine, čak identificiraju kao „religiozni“ iako se ne prihvaćaju nadnaravne fantazije konvencionalnih vjera. Vjerski ili na drugi način, humanisti se općenito drže ideala samoodređenja, racionalnosti, empirizma, odbacivanja natprirodnog i traženja univerzalnih ljudskih ciljeva i vrijednosti. Ti su ideali izraženi u nizu konsenzusnih izjava počevši od prve Humanistički manifest 1933. a kulminiralo (do sada) trećim Manifestom koji je donesen 2003. Da biste stekli predstavu o zajedničkoj niti koja prolazi kroz humanističku misao, kao i o (relativno malim) razlikama, vrijedno je pročitati tekstove ovih izjava :
- 1933 - Humanistički manifest I - //www.americanhumanist.org/about/manifesto1.html
- 1973 - Humanistički manifest II - //www.americanhumanist.org/about/manifesto2.html
- 1980 - Sekularna humanistička deklaracija - //www.njhn.org/humanism_info/declaration.html
- 2002 - Amsterdamska deklaracija - //www.iheu.org/amsterdamdeclaration
- 2003 - Humanistički manifest III - //www.americanhumanist.org/3/HumandItsAspirations.php

U pragmatičnom smislu humanisti se pretvaraju da su i problemi i obećanje naše vrste naša odgovornost samo i da ne možemo tražiti druge izvore osim sebe kako bismo odredili svoju budućnost. Za one koji su zainteresirani saznati više o ovoj filozofiji, dvije su najpoznatije suvremene organizacije Američko udruženje humanista, osnovana 1941., koja objavljuje Časopis Humanist (2), i Vijeće za svjetovni humanizam osnovana 1980. godine, koja objavljuje Besplatni upit (3).
___________

(1) I. Asimov: Memoir, Isaac Asimov (New York, Doubleday, 1994.) - str. 13.
(2) //www.americanhumanist.org/humanism/
(3) //www.secularhumanism.org/index.php?section=fi&page=index

Upute Video: Branko Dragaš i Slobodan Komazec: NOVI SVETSKI POREDAK ĆE BITI HUMANIZAM! (Svibanj 2024).