Kako je život počeo

• Travanj 24, 2024

Naš se planet formirao kao rastopljena masa prije otprilike 4,5 milijardi godina. To je vjerojatno bila kombinacija meteorita i drugih univerzalnih materija. Po svom nastanku, bio je pod neprekidnom baražom svemirske materije, uključujući više meteora. Danas nije bila ništa poput naše zemlje; bio je nenaseljen životom, kakav znamo. Površina je bila nestabilna; nije bilo tekuće vode; atmosfera je bila toksična za život poput nas.

Nakon približno pola milijarde godina, prema znanstvenim teorijskim procjenama, zemlja se počela hladiti, a voda je počela da se ukapava i taložiti. Okeani slane vode počeli su se oblikovati po cijeloj površini, iako je izložena kopnena masa još uvijek bila nestabilna. Vulkani su i dalje neprestano eruptirali, u atmosferi su bile uobičajene električne oluje, ultraljubičasto zračenje je u površinama dopiralo do površine, a u atmosferi su nastavile velike količine dušika i ugljičnog dioksida.

Kroz eksperimente su znanstvenici došli do zaključka o najvjerojatnijem načinu na koji se život stvorio. Umnožavanjem uvjeta za koje vjerujemo da su bili prisutni na zemlji prije 4 milijarde godina, znanstvenici su uspjeli spontano stvoriti građevne blokove života - DNK. Možda je u plitkom bazenu morske obale ili u mineralima bogatim vodama dubokog oceana nalet struje stvorio te iste kemijske kombinacije na bazi ugljika, stvarajući potrebne komponente za život.

Ti su građevni blokovi uključivali DNK ili deoksiribonukleinsku kiselinu. Ova jedina kemijska kombinacija odgovorna je za cijeli život na zemlji. Ovaj nukleotid koji se temelji na ugljiku kontrolira podjelu i replikaciju stanica te razvoj čitavog života, kao što znamo.

Sljedeći je korak još uvijek misterija… Znanost nije reproducirala od građevnih blokova do ćelija koje se reproduciraju. Ipak, znamo da su prvi život bili jednocelični organizmi slično kao jednostanične bakterije koje su još uvijek oko nas. Stanice su propusne vreće kemikalija. Vanjska membrana sadrži građevinske blokove temeljene na ugljiku i omogućuje iznošenje nekih kemikalija, a druge van, kontrolirajući potrebno okruženje za reprodukciju.

Iz tih prvih stanica nastala je fotosinteza, koja je evoluirala u biljkama, kakve ih danas poznajemo, a također je počela mijenjati atmosferu, stvarajući veći udio kisika kako bi se omogućili i evoluciji drugih životnih oblika.

Sljedeći korak bili su višećelijski organizmi. Kako su se stanice podijelile, neke su se skupile, stvarajući prve višećelijske organizme. Na kraju su neke stanice počele živjeti unutar drugih stanica, još jedan nužan korak za život biljaka. Vjeruje se da su prve fotosintezirajuće stanice počele živjeti unutar drugih stanica i na kraju su se pretvorile u kloroplaste.

Upute Video: KAKO JE POČEO ŽIVOT NA ZEMLJI? (Travanj 2024).