Njemačka i njezine turske njemačke zajednice

• Travanj 18, 2024

Zapadna Njemačka uživala je u Wirtschaftswunder-u, ekonomskom čudu, koja je u listopadu 1961. godine potpisala sporazum s Turskom koji je u zemlju doveo stotine tisuća turskih "gostujućih radnika".

Turska vlada očekivala je da će novac koji je Njemačkoj vratio u Njemačku kako bi stimulirao njihovo gospodarstvo, zajedno s minimalnim plaćama smještaj je obećan Gastearbeitersu, zauzvrat za pomoć u okončanju nestašice radne snage za vrijeme njemačkog gospodarskog procvata.

Kao i zamjena onih s Istoka koji bi popunjavali neka slobodna mjesta da nije izgrađen Berlinski zid.

Namijenjeno je kratkoročnom rješenju, uglavnom nekvalificirani radnici gosta, koji su imali obvezne liječničke i stomatološke preglede u uredu za vezu u Istanbulu, ali ne moraju nužno moći čitati ili pisati, trebali su napustiti i vratiti se u Tursku nakon dva godine. Pedeset godina kasnije, 2,4 milijuna ljudi turskog podrijetla koji žive u Njemačkoj najveća je etnička zajednica u zemlji.

Turske zajednice u Njemačkoj napajale su njemačku industriju, nastanile se u njenim gradovima, uvele sveprisutnu uličnu užinu Doner Kebab koja se danas nalazi čak i u najmanjim gradovima, u svakodnevni njemački život. A s do četiri generacije turskih ljudi koje žive širom zemlje, njihov se utjecaj može vidjeti svugdje.

Ulazak u društvo koje nije naviklo na bilo koji oblik imigracije i ono gdje je odbacivanje čudnog i nepoznatog bilo dio njegove kulture, njihov put nije bio lak, a Max Frisch, ironični švicarski dramatičar i romanopisac, sažeo je situaciju u svojoj poznati citat:

"Željeli smo radnu snagu i dobili ljude".

Život je drugačiji u današnjoj Njemačkoj, gdje svaka peta osoba ima pripadnike etničke manjine. Iako je društvo potrajalo neko vrijeme, socijalne nejednakosti između ljudi s imigrantskim podrijetlom i onih bez smanjivanja, a studije pokazuju da 80 posto Nijemaca sada vjeruje da imigracija i kulturna raznolikost imaju pozitivan učinak na zemlju.

U žiži javnosti nalaze se uspješni turski televizijski voditelji, nagrađivani filmaši, glumci, pjevači, političari, autori, novinari, sportaši iz svih sfera sporta, kao i učitelji, inženjeri, piloti, pravnici, milijunaši i preko osamdeset tisuća turskih u vlasništvu i vođenju poslovanja

Dok je diljem zemlje turska kuhinja jedna od najpopularnijih, uz Doner kebab, jelo od janjetine, piletine, puretine ili govedine, kuhano na okomitoj raštiki i narezano po narudžbi, je s oduševljenjem usvojen kao dio njemačke kulture. Više se ne smatra stranom, već se nalazi nedaleko od popularne narodne grickalice brze hrane, Currywurst, za sve vrijeme.

Bilo je i više pozitivnih nego negativnih, ali postoje i mračne strane, teškoće s integracijom i paralelnim svijetom.

U prosjeku turski Nijemci imaju manje novca i manje su obrazovani od običnih Nijemaca ili drugih imigranata, djeca koja odrastaju u obiteljima koje nemaju kontakt s Nijemcima teže smatraju školu, a postoje roditelji koji više vole da im djeca pomažu i rade nekvalificirani posao, radije nego naučiti profesiju ili studirati.

Kriminalitet među mladima koji nisu završili školovanje, nezaposleni su, zaposleni ili se osjećaju diskriminiranim.

Mnoge starije žene zbog nedostatka njemačkog jezika, patrijarhalne kulture i snažne koncentracije na religiju i tradiciju nikada ne dobivaju priliku sudjelovati u njemačkom životu. Dogovoreni brakovi još su jedna briga: četvrtina anketiranih turskih žena izjavila je da su se suprug prvi put srela na njihovom vjenčanju, dok je devet posto bilo prisiljeno na brak, Zwangsheirat.

Iako ankete pokazuju da se mladi Turci manje čvrsto drže turske kulture od starijih, a postotak turskih djevojčica u Gimnaziji, najvišem obliku srednje škole u Njemačkoj, raste i sada prelazi postotak turskih dječaka, prisilni brakovi i dalje pokazuju malo znak odlaska, a nastaju u želji da se sačuva imidž obitelji.

Obično su najviše pritisci očevi i, iako većina njih nema više obrazovanja od prvobitnih imigranata, a 90 posto majki nije imalo formalno obrazovanje, to uključuje i „očeve“ koji su stekli visoko obrazovanje i koji su stručni kvalifikacije.

Statistički podaci dobrotvornih organizacija koje su im pomogle pokazati da je za prisiljavanje žrtava na neželjene brakove više od polovine bilo podvrgnuto nasilnim napadima, četvrtini je prijetila smrt, a 70 posto je dobilo prijetnje i ucjene.

Oni, a to uključuje i neke muškarce, obično prolaze kroz predložene brakove jer alternativa može biti „ubojstvo iz časti“, njihova smrt, koju su doveli članovi njihove uže i šire obitelji.

Međutim, za mnoge mlade generacije Turaka rođenih u Njemačkoj to je više od 'doma u stranoj državi', oni su asimilirali aspekte obje kulture, disciplinu i organizaciju Nijemaca te otvorenost i praktičnost turskih ljudi, vjerujući da dvije kulture čine ih otvorenijima trećim kulturama, što je prednost i u životu i u poslu.

Njemačka turska zajednica tijekom godina postala je raznolika; s primjerice onima koji se zalažu za žene koje nose maramice, kao i druge protiv njih, neke koje se ne bi udale za bilo koga drugog osim za turkinje, dok mnoge nemaju problema s međukulturnim vezama, i božićni „Plaetzen“, tradicionalne kolačiće, drveće i tržnice postali su dio života mnogih tijekom prosinca.

Njemački političar i suvoditelj utjecajne političke stranke Zelena, koja je rođena u jugozapadnoj Njemačkoj roditeljima turskih imigranata, poslala je poruku turskim Nijemcima, posebno onima s „nogom u oba tabora“.

"Zaboravite na Tursku. Sad ste Nijemac, a niste dio davno zaboravljene domovine dijaspore. Počnite se ponašati tako, učite jezik i postanite građani".

Posebno tijekom posljednjih 20 godina Njemačka je postala multikulturalno i otvorenije društvo, a od promjena nisu imali koristi samo doseljenici u zemlju.

U danima kada su turski Gastarbeiteri, gosti-radnici, stigli na platformu 11 na željezničkom kolodvoru u Münchenu kako bi je upoznali strana kultura, oprezni ljudi, čudan jezik, drugačija religija, nečuvena naklonost držanju kućnih ljubimaca i europski zahodi, razvedena žena o svom drugom braku nikad nije mogla postati kancelarka.

Dakle, jedna od korisnica njemačkog promijenjenog društva, za kojeg su doseljenici iz Turske bili među tragama, je kancelarka Angela Merkel.





Gosti radnici VW-Works Salzgitter 1973. godine, Deutsches Bundesarchiv, njemački savezni arhiv, učitao Lothar Schaack - majstor majstora majstora, fotograf Hakkı Arıkan - Turske žene u šalovima, fotograf fotograf - tkalka - janjička povorka kroz Brandenburger Tor, Berlin Turkischen Tag, turski dan - Fotograf Danyalov - Sve ljubaznošću de.Wikipedia

Upute Video: Turci u Njemačkoj glasaju na referendumu (Travanj 2024).